CernaOnline Forum: Recent Topics

CernaOnline Forum: Recent Topics http://cerna-online.com/bbpress/ CernaOnline Forum: Recent Topics en Mon, 06 Sep 2010 08:50:06 +0000 ZAX on "AMSTERDAM PARTYY JET - SET" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=97#post-1218 Mon, 30 Aug 2010 21:41:04 +0000 ZAX 1218@http://cerna-online.com/bbpress/ 4.9 SUBOTA VELIKI PARTY POVODOM IZVLACENJA NAGRADE PUT U AMSTERDAM!! DJZAX HOUSE I ELECTRO!!! KOKTELII!!! CIJENE PICA IZNENADJENJE!!! ZAX on "ĐABALESKU PARTY (pijana lubenica party) caffe bar JET-SET" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=96#post-1193 Fri, 20 Aug 2010 14:04:19 +0000 ZAX 1193@http://cerna-online.com/bbpress/ - SUBOTA 21.08.2010 - Lubenica s votkom - BESPLATNA u neograničenim količinama za sve posjetitelje - Pšenično pivo 0.33 - 8 kn (čaša gratis) - Privjesci, majice, otvarači.... ... - Hostese ZAX on "DISCOTEKA BONANCA & DJZAX KIRBAJ" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=95#post-1191 Tue, 03 Aug 2010 23:00:20 +0000 ZAX 1191@http://cerna-online.com/bbpress/ DISCOTEKA BONANCA & DJZAX ORGANIZIRAJU VELIKI PARTY POVODOM KIRBAJA PROGRAM : PETAK 13.08.2010 ... DJZAX IN THE MIX HIT DO HITA :D PIVO PAN 8 Kn (JAOO) JUICE - VOTKA 5 Kn (specialno za ženski rod) :D LIGHT SHOWW HIGHT BASS SHOWW DANCEE SHOWW (JUMP JUMP JUMP) SMOKE SHOWW (OVAJ PUTA VANILIJA) :D SUBOTA 14.08.2010 DAN MASAKRA :D DJZAX IN THE MIX PIVO PAN 8 Kn JUICE - VOTKA 5 Kn (specialno za ŽENE) :D LIGHT SHOWW HIGHT BASS SHOWW DANCEE SHOWW (JUMP JUMP JUMP) SMOKE SHOWW (OVAJ PUTA VANILIJA) :D <a href="mailto:DJGOR@N">DJGOR@N</a> NA TERASII (I terasa ce da pegla) NEDJELJA 15.08.2010 (Velika Gospa) OPET DAN MASAKRA :D DJZAX IN THE MIX LIGHT SHOWW HIGHT BASS SHOWW DANCEE SHOWW (SHOTS SHOTS SHOTS) SMOKE SHOWW (OVAJ PUTA VANILIJA) :D <a href="mailto:DJGOR@N">DJGOR@N</a> NA TERASII SECURITY NEZNAM KOJI TOCNO AL TU JE!!! RADNO VRIJEME DO 05:00 Karo on "Darovnica Bele IV" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=86#post-1133 Mon, 07 Jun 2010 09:53:53 +0000 Karo 1133@http://cerna-online.com/bbpress/ e'o, uspijo sam ju iskamcit...i to prepiska Tadije Smiciklasa u "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae vol IV" Bela IV. rex episcopo et ecclesiae Bosnensi confirmat donationem fratris sui Colomani, ducis Slavoniae, terras nimirum a fluvio Savae, ubi oritur flavius Boyg, per loca Zuibuic, Ginloatech, Elenogreda usque ad fossata Boaraida ad fines terrae Tolys cum fratribus et cognatis Borich bani terrae Tumicha, a parte septemtrionali terra Nhenna comitis Martini et Jacobi cum filiis, item ad aquam Bresnicha usque ad aquam Caznicha et Blezna, ad partem dextram predium Dyacou, tangit terram de Gora et venit ad fluvium Ilseua; dein aliae metae: terra Thomae fratris Philyppi praepositi, terra Mohor, terra Lubus, terra Nogfolu Cruciferorum, terra Kaymoz, predium Urvati, aqua Byg, fluvius Cladanch, via Uburbot, terra Cerua, salix vrbicha; tum possessiones in Vozora, datas ecclesiae a Nynoslavo bano, quarum metae sunt: fluvius Tolycha et Sava, fons Modricha, ubi cadit in Boznam; tandem possessiones, quas Ninoslaus cum baronibus suis recognovit esse ecclesiae Boznensis; scilicet: in supa Vrhbozna Burdo, ubi ipsa ecclesia cathedralis s. Petri est fundata, Bulino, Knespole, Vrduchy, ube est ecclesia s. Stephani protomartyris; in supa Neretua Bulino; in supa Lepenicha Rocil, ubi est ecclesia s. Michaelis; in supa Vidgona Lubinchi apud ecclesiam b. virginis; in supa Mel apud ecclesiam Cosmae et Damiani; in supa Losua apud tres ecclesias; in supa Vozcopla apud ecclesiam b. Joannis; in supa Bored Belapola; in comitatu Berez Pracha byscupnia; praeterea decimas in Vozora, in Sou, in Olfeld (partes inferiores) et aliis supis; populos in his possesionibus eximit a iurisdictione keneziorum vel boanorum et episcopo capituloque subiicit; donat decimam super mercaturas et collectam, que ban elyssi vocantur, et omnes alias collectas salutari. Officii nostri debitum exequimur et dignitatis fastigia sublimamos, si fidei orthodoxe propagacioni et ampliación! opem damus et operam efficaciter prestamus, ubi ecclesias regali munificent.a dotamus et libertatibus decoramus. Prqjnde ad universorum noticiam harum sene volumus pervenire, quod nos attendentes in Boma hereticorum perhd.am admodum invaluisse seu populasse, ita quod pauci inven,rentur m par-tibus illis vere fidei relatores vel cultores, quasdam possess.ones in comi-tatu de VulkoJDyacou scilicet et Bleznam, in subsidium ecclesie Boz-nensis cum omnibus pertinenciis suis, silvis, pascuis, piscinis, aquis ac aliis utilitatibus sub metis et terminis infrascriptis damus, confer.mus et ex certa sciencia donamus perpetuo et irrevocabiliter possidendas vene-rabili patri episco^o Boznensi et ecclesie Boznensi, pro remedio an,me nostre et regis Columani ducis tocius Slavonic, karissimi fratris nostn, ratificamus nichilominus et approbamus donacionem factam de consensu nostro per predictum regem Columanum karissimum fratrem nostrum de possessionibus prelibatis, cuius tempore et quamdiu idem deb,turn carnis exolvit, et nostris temporibus semper ipsa ecclesia et ep,scopus tenuit et posscdit pacifice et quiete possessiones supradictas. Ad,emus eciam quod nullus banus vel comes de Vulko,. aut quicumque alms aliquam iurisdicciionem possit exercere in terns supradictis, sed solus dumtaxat episcopus vel officialis suus omnes cansas tam criminales quam civiles iudicabit, et fine debito terminabit, volentes ut in spiritual,bus et temporalis in dictis possessionibus solus episcopus plenum et merum dominium habeat et obtincat, decimas de omnibus, marturinas et col-lectam que ban elyssi vocantur, et omnes alias collectas quocumque nomine censeanttTque per regnum nostrum fieri contingeret, nonnis, episcopo dabunt et persolvent, et episcopus in sua convertet ut,lítate, prout sibi videbitur expedire. Quarum terrarum mete hoc ordine d.stm-cruntur. Prima incipit a fluvio Zaua, ubi oritur fluvius Boyg(!) et pro-greditur versus aquilonem in silvis per loca Zuibnic, Gniloatech, Ele-noa greda vocata per metas terreas et arbóreas usque ad fossata, qu, dicitur Boaraida, et a parte orientali est terra ecclesie, a parte vero occ-dentali est commetanea terra Tolys cum fratribus et cognatis generation,s Borich bani Tunnicha vocata, et a villa Braida ascendit ad vert.cem moñtÍs~ét ibi deserit terram Tolys antedictam et vertitur ad onentem, et a parte meridionali est eadem terra ecclesie, a parte vero septentrional, est commetanea terra comitis Martini et Jacobi cum filiis suis nomme Nhcuna et procedit condividendo montem per metas terreas usque ad quandam arborem fagum cruce et metajignatam, et ibi dcscendit de monte versus aquilonem per quasdam ruinas terre, et venit ad puteum, te transit rivulum et ascendit montem, et procedit in monte usque ad locum ubi dividitur mons, et ibi assumit aliam partem montis ciusdem et tendit ad orientem, in vertice condividendo montem per metas terreas et arbóreas antiguas et novas iuxta illas erectas, et venit ad aquam Bresnicha, et ibi reliquit terrain Neunam et transit aquam, et intrat Stelcham condividendo earn, a parte dextera est terra ecclesie, a sinistra vero est eorundem Martini et Jacobi antedictorum per silvas et nemora metis terreis et arboreis distincta usque ad aquam Cazimla, et ibi di-mittit terrain Martini et Jacobi supradictorum, et ibi separatur a Blezna, et transit aquam, et a parte dextera est predium eiusdem ecclesie nomine Dyacou, a parte sinistra assumit sibi commetaneam terram Adrani cum filiis suis et procedit in valle per metas ad quandam pirum cruce et meta vallatam, et intrat aliam vallem a capite fontis, et descendit per fontem, et tangit terram de Gora et venit ad fluvium Ilsenam, ubi est terra Thome fratris Phylippi prepositi cum fratribus suis, et per i 11am descendit ad aliam Ilsenam, per quam ascenditur usque ad locum, ubi reliquit terram predicti Thome, et vertitur ad orientem in planicie iuxta terram Mohor per metas terreas ad quasdam arbores tylie cruce et metis signatas, et ibi separatur a terra Mohor, et procedit iuxta terram Sebe per metas terreas et arbóreas ad quandam arborem kcrcum, ubi est cnax et meta terrea, et ibi dimittit terram Sebe et procedit iuxta terram Lubus et venit ad quendam rivulum, ubi est arbor kercus cruce et meta terrea signata et transit rivulum et venit ad magnam viam, et cito dimittit viam et transit nemus ad sinistram manum et tendit in planicie ad quosdam pinus versus orientem per metas antiquas terreas et arbóreas bane bani, et iuxta illas ecclesie, novas metas erectas usque ad duas pinus cruce signatas et metis vallatas in introitu vallis, et intrat fluvium et ascendit per fluvium usque ad locum, ubi oritur fiuvius, et est ibi arbor populus cruce signata et meta terrea, et vertitur ad aquilonem usque ad locum, ubi est antiqua et nova iuxta earn terrea meta erecta, et ibi relinquit terram Lubus et pro-greditur iuxta terram Cruciter(or)um Nogfolu vocatam versus orientem ad locum ubi est meta terrea, et ibi vertitur ad meridiem in planicie per metas terreas et arbóreas usque ad terram Kaymoz, ubi est quidam fiuvius et meta terrea, et transit iuxta terram Kaymoz, et adiungitur iterum ad terram dictorum cruciferorum et procedit in valle, ac exit de valle versus orientem per metas terreas ascendendo et descendendo, intrando et exeundo vicissim versus aquilonem et meridiem per terreas metas usque ad vallem sitam iuxta predium nomine Urvati eorundem cruciferorum, abhinc exit de valle ad orientem ad quasdam populus, et sunt ibi mete terree, et parvo spacio terre peracto vertitur ad meridiem et intra silvam magnam per metas arbóreas usque ad aquam Byg, ubi intrat fiuvius Cladamch quam cum transit a parte oricntali est commen-tanea terra Johanche filii Balliar, et progreditur iuxta predictum fluvium Cladamch parvo spacio terre, quo relicto divertit ad orientem et intrat viam, que vulgo dicitur Uburbot, est ibi commetanea terra castrensis nomine Cerna, et procedit in silva ad quandam pinum cruce signatam, exhinc tendit ad duas kercus crucesignatas, et est ibi meta terrea, abhinc dirigitur per planiciem per metas terreas, et extenditur usque ad Zauam, et est ibi quedam salix cruce signata que vulgo dicitur Ur-bicha et meta terrea, et ibi intrat Zauam et per Zauam ascendit usque ad metam priorem, ubi oritur Byg, et totus fiuvius Zaue, quamdiu currit per terram suam, est episcopi et ecclesie antedicte et ibi terminatur. Item confirmamus ex certa sciencia et approbamus, et ex novo confe-rimus ecclesie Boznensi et episcopo possessiones in Vozora, quas Nyurzlaus(l) banus de Bozna propter diversas iniurias et dampna data eidem ecclesie dedit, tradidit et perpetuo assignavit de nostra volúntate, connivencia et consensu, volentes expresse, quod episcopus et capitulum décimas in Vozora, in Sou, in Olfeld et in aliis supis more aliarum ecclesiarum de Hungaria sine distinctione personarum de omnibus suis habeant et percipiant, populos eciam episcopatus et capituli sui super omnibus causis nonnisi episcopus vel officialis suus aut capitulum iudicabit, a iurisdictione keneziorum vel boanorum(l) et iudicio omnino et A\ per omnia eximentes. Marturinas insuper, vel aliam collectam quocumque nomine appelletur, que in partibus illis fieri contingeret, episcopus et capitulum de populis suis integraliter percipiant et in totum in omnibus provinciis vei banatibus supradictis, cuius terre mete taliter distinguntur: prima meta incipit ubi fiuvius Tolycha intrat Zauam, et ascendit per Tolycham usque ad locum ubi intrat Zuham Tolycham et per Zu(h)am Tolycham, tendit in planicie et intrat iterum in fluentem Tolycham, et per illam ascendit usque ad pedem montis, ubi oritur, deinde vadit ad alium fontem Modricha vocatum, et in illo descendit usque ad locum ubi Modricha cadit in Boznam, et per Boznam descendit usque ad Zauam, per Zauam usque ad metam primam, et ibi terminatur. Ce-terum idem Naurzlaus(l) banus cum fratribus suis et baronibus confessi Jl sunt et recognoverant possessiones infrascriptas ad ius et proprietatem ecclesie Boznensis pertinere, quarum nomina sunt hec: in supra Urhbozna Burdo cum omnibus suis pertinenciis, ubi ipsa ecclesia cathedralis sancti Petri est fundata, item Bulino, item Knesc_pole, item Vrudchy ubi est ecclesia sancti Stephani prothomartiris, item in sup a Neretua Bulino, item in supa Lcpenicha Rocil, ubi est ecclesia sancti Michaelis, item in supa Vidgossa Lubinchi apud ecclesiam beate Virginis, item in Mel apud ecclesiam Cosme et Damiani, item in supa Losoua apud tres ec- clesias, item in supa Wzcopla apud ecclesiam beati Johannis, item in supa Bored Belmapola, item in comitatu Berez Pracha Byscupina vo-cata. Ad hec precepimus omnibus iieredibus nostris sub interminacione divini iudicii et paterne benedictionis predictas donaciones ad tam pium opus factas perpetuo et irrevocabiliter observan. In cuius rei memo-riam et perpetuam firmitatem presentes concessimus litteras duplici sigilli nostri munimine roboratas. Datum anno domini millesimo ducentésimo quadragesimo quarto, XIII. kal. augusti, regni autem nostri anno nono. ZAX on "...:::RECESIJAA PARTY & DJZAX:::..." http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=94#post-1189 Wed, 28 Jul 2010 01:46:44 +0000 ZAX 1189@http://cerna-online.com/bbpress/ :::::::::::::::07.08.2010::::::::::::::: ...::: PARTYY NA OTVORENOM:::... ...::: CAFFE BAR JET-SET:::... ...::: DJ ZAX IN THE MIX:::... ... ...::: HOUSE:::... ...::: ELECTRO:::... ...::: LIGHT SHOW:::... ...::: DANCEE FLORR:::... ...::: JACK DANIELS - 200 Kn l:::... ...::: BAZENi I IZNENADJENJA:::... ...::: NAGRADE (PUTOVANJE):::... <a href="http://www.facebook.com/group.php?gid=123475117667619&ref=search#" rel="nofollow">http://www.facebook.com/group.php?gid=123475117667619&ref=search#</a>!/event.php?eid=134978289875126&ref=mf ZAX on "ŽETVENE SVEČANOSTI 2010 video" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=93#post-1186 Wed, 21 Jul 2010 17:46:39 +0000 ZAX 1186@http://cerna-online.com/bbpress/ <a href="http://www.youtube.com/watch?v=pdn1qlrLSm0" rel="nofollow">http://www.youtube.com/watch?v=pdn1qlrLSm0</a> ZAX on "BIG SUMMER PARTY NA OTVORENOM!!! CAFFE BAR CROATIA (KIRBAJ)" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=92#post-1185 Tue, 20 Jul 2010 17:50:19 +0000 ZAX 1185@http://cerna-online.com/bbpress/ BIG SUMMER PARTY NA OTVORENOM!!! CAFFE BAR CROATIA (KIRBAJ) SISKOVCI 24.07 SUBOTA - PARTY U LOKALU!!! - BLACKY 6KN - BAMBUS 8KN - VELIKA ŽUJA 10 - VELIKI PAN 10 - DJZAX LIVE MIX - HOUSE & DOMAČE - LIGHT SHOW - HIGHT BASS SHOW - DANCE FLOOR 25.07 NEDJELJA (dan prije kirbaja) - PARTY NA OTVORENOM TERASA I PARKING!!! - BLACKY 6KN - BAMBUS 8KN - VELIKA ŽUJA 10 - VELIKI PAN 10 - DJZAX LIVE MIX - LIGHT SHOW - HIGHT BASS SHOW - DANCE FLOOR 26.07 PONEDJELJAK (KIRBAJ) - PARTY NA OTVORENOM TERASA I PARKING!!! - VELIKA ŽUJA 10 - VELIKI PAN 10 - DJZAX LIVE MIX - LIGHT SHOW - SMOKE SHOW - HIGHT BASS SHOW - DANCE FLOOR Karo on "Zetvene svecanosti..." http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=89#post-1170 Sun, 27 Jun 2010 14:05:04 +0000 Karo 1170@http://cerna-online.com/bbpress/ Ne bojte se.. neću kritizirati :) Želim samo dati svoj prijedlog za neke buduće proslave… Cerna je kroz povijest mnogo puta nazivana „trgovačko-obrtničkim“ naseljem, a budući da žetvene svečanosti predstavljaju slavlje tradicije, odnosno svega onoga čega bi se trebali ponositi, bio sam slobodan primijetiti da nedostaje izložba starih, izumrlih zanata koji su postojali u Cerni…da ne ispadne da previše filozofiram, volio bih vidjeti Varaždinski „Špancirfest“ ali na Ceranski način… Također, evo još jedne teme za mozganje… kako imamo žetvene i proslavu Gospe 15. 08.g, zašto ne iskoristiti i treći, napušteni datum, odnosno dan sv. Mihaela Arkanđela, 29. 09., pa upriličiti prigodnu svečanost? Ajmo malo komentara…. ZAX on "ZETVENE SVEČANOSTI - CAFFE BAR JET- SET (CERNA)" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=91#post-1175 Mon, 05 Jul 2010 22:52:22 +0000 ZAX 1175@http://cerna-online.com/bbpress/ Povodom 32. Žetvenih svečanosti CAFFE BAR JET SET organizira veliki party na otvorenom.!!PROGRAM: SUBOTA (17.7.2010) DJZAX IN THE MIX NAJVEČI HOUSE HITOVI DANCE FLOOR LIGHT SHOW HIGHT BASS SHOW COCKTAIL PARTY ################################################# NEDJELJA (18.7.2010) IVAN STAPIĆ (LIVE) - KRALJ ZA LUDU ATMOSFERU!! COCKTAIL PARTY ################################################# DODJITE I ZABAVITE SE!!! LUDNICA DO ZORE!! CIJENE OSTAJU ISTE!!! Karo on "ajdmo hedonisti..." http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=90#post-1174 Sun, 04 Jul 2010 10:58:12 +0000 Karo 1174@http://cerna-online.com/bbpress/ vec ludim od pricanja sam sa sobom... evo teme za raspravu (vec polako gubim nadu...)... Ceranski odnosno slavonski kulinarski specijaliteti... kako pripremate co(r)banac, fis, rostilj, peku, talandaru, kruva's'masti, ...? Karo on "Vruco..." http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=88#post-1148 Thu, 10 Jun 2010 13:17:58 +0000 Karo 1148@http://cerna-online.com/bbpress/ ...pa nigdi nikog? Karo on "Povijest crkve i župe" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=87#post-1136 Mon, 07 Jun 2010 13:56:59 +0000 Karo 1136@http://cerna-online.com/bbpress/ CRTICE IZ PROŠLOSTI CRKVE I ŽUPE CERNA Uvod Svaka generacija u Cerni je imala svoje „arheološke“ pohode na brdašce Grac, smješteno na samom ušću rijeke (kanala) Biđ u rijeku Bosut. Zbog strateškog položaja Graca, omeđenog vodom sa 3 strane i kanalom sa jedne, razni autori pretpostavljaju da je Grac od davnina, čak i prije dolaska Hrvata na ovo područje, bio naseljen. Pojedini povjesničari tvrde da je život na Gracu postojao i u pred-ilirskom vremenima, u doba prvih zajednica, no za to nema dokaza. U svakom slučaju, zahvaljujući ostacima tvrđave porodice Gorjanskih, mitovi i legende će uzburkati maštu svakog žitelja Cerne, bilo da se radilo o pogledu u slavnu prošlost hrvatskog naroda, bilo da se radi o snovima o zakopanom bogatstvu u nekom od navodnih hodnika pod Gracom. Ovaj dokument nastaje zahvaljujući pitanju i prigovoru jednog člana foruma ceranskog portala <a href="http://www.cerna-online.com" rel="nofollow">www.cerna-online.com</a> o slaboj popunjenosti informacijama službenih Internet stranica (www.cerna.hr). Pitanje je glasilo „zašto nema informacija o župniku i crkvi?“, a budući da smo imali niz rasprava upravo o povijesti Cerne te da sam sudjelovao u izradi knjige iste tematike, koju popunjavam svaki put kada dobijem nove informacije, pišem ovaj dokument prvenstveno da bih upoznao ljude o povijesti ovog kraja, odnosno pišem ovo u namjeri da posluži kao svojevrstan uvod u ranije spomenutu knjigu „Povijest Cerne“, koja se nakon 16g. polako bliži svom izdavanju. Kao što je spomenuto i na forumu, ovdje donosim informacije temeljene na istraživanju župnika Josipa Plavšića, koji je služio u Cerni od 1981g.-1998g. Župnik Plavšić si je zadao zadatak da, povodom obilježavanja 750g. spominjanja imena Cerna u službenom dokumentu, napiše povijesni pregled općine, no kako se približavao rok za predaju materijala tako su podaci i informacije u sve većem obimu pristizale. Tako i sada, 16g. poslije, uz mnoge prekide, rad na knjizi se nastavlja i upravo kad pomislite „to je to, nema više“ otkrije se nešto novo, važno i zanimljivo. Zašto bi „povijest župe i crkve“ bio uvod u takvu publikaciju? Upravo iz razloga što je crkva, odnosno svećenstvo, u davnim vremenima, vodila brigu da važni događaji ostanu zapamćeni tako što su ih bilježili. Ako se uzme u obzir da je ovo područje bez kamena na kojemu mogu ostati zapisani spomenici, kao recimo kod Baščanske ploče, te da je većina naroda bio niže staleži, odnosno nepismen, upravo crkvi i svećenicima možemo zahvaliti za sve informacije koje zahvaljujući njima nisu izgubljene odnosno zaboravljene. Ova publikacija donosi podatke do prve polovine 20. stoljeća, odnosno, povijesni pregled vremena o kojemu se malo zna. Nadam se da ću na ovaj način potaknuti nekoga da napiše detaljniju „noviju“ povijest župe i crkve u Cerni. Osuvački arhiđakonat – prvi spomen župe u Cerni Razni autori navode, uglavnom usputno, vrlo rano pojavljivanje crkve u Cerni. Tako u Encyclopedia Croatica donosi podatak da crkva na ovom području postoji od već 12st., kao dio osuvačkog arhiđakonata (pečuška biskupija) kojemu čini krajnji jugoistočni dio. Uz crkvu u Cerni navode se još dvije crkve: u Gracu i Roždu. Ivan Jakšić, u svom seminarskom radu, navodi točnu godinu posjeta papinog legata župnoj crkvi u Cerni, točnije 1332g. te da je tada župnik bio Toma. Župnika Tomu spominje i S. Pavičić, točnije, da je papin legan nekoliko puta pohodio župu u Cerni te da je plaćen crkveni porez kao srednje jaka župa, a za polovinu manje nego župa Ivankovo. Josip Buturac opisuje osuvački arhiđakonat ovim riječima: „Osuvački arhiđakonat obuhvačao je najistočniji dio slavonske Podravine, od Viljeva do Aljmaša, zatim se je uskim trakom spuštao preko Ivankova i Cerna a između Đakova i Vinkovaca, sve do blizu Save. Ovom su arhiđakonatu pripadale slijedeće župe: Viljevo, blizu njega Osuvak, Donji Miholjac, Valpovo, Osijek, Aljmaš, Laslovo, Martinci, Radovanci, Hrapkovo, Križevci, Ivankovo, Jarmina, Cerna, itd. Neke su župe vile jedna drugoj veoma blizu, a druge si ležale zbog šumovitih predjela u većoj međusobnoj udaljenosti. U darovnici Bele IV, iz 20. srpnja 1244.g., ugarsko-hrvatski kralj Bela IV navodi granice bosanske biskupije, te se tada prvi put spominje ime Cerna. Kako se granice navode do Cerne, zaključujemo da Cerna tada spada pod pečušku biskupiju. Opći šematizam katoličke crkve iz 1974g. (uredio dr. K. Draganović sa suradnicima) navodi da se župna crkva sv. Mihaela Arkanđela spominje 1332., da je obnovljena 1650g., a proširena 1786g., te da se župa spominje 1332g. Zaključujući iz materijala koje posjeduje, župnik Josip Plavšić u svom rukopisu piše: „može se zaključiti da je prvi spomen župe u Cerni u 12st., a prvi spomen župne crkve sv. Mihaela Arkanđela 1332g., te da je župa pripadala osuvačkom arhiđakonatu u pečuškoj biskupiji“. Organizacija crkve pod turskom vladavinom Kako se crkva u Cerni ne spominje u spisima nekoliko stoljeća, sudeći iz dostupnih dokumenata i radova, tek za vrijeme turske vladavine ovim područjem dobivamo mnoštvo informacija o organizaciji katoličkog života. Cerna je spadala pod Srijemski pašaluk, kotar Ivankovo, katoličko stanovništvo je (ostalo) mnogobrojno, ali zbog svoje vjerske opredijeljenosti morali su plaćati velike poreze te su živjeli u siromaštvu, kao građani nižeg reda. Upravo zbog siromaštva, župu u Cerni povremeno obilaze franjevci, a tek za 1595g. izvori spominju fra Luku Jurišića, koji boravi u Cerni pokušavajući organizirati katoličku vjeru. U Encyclopediji Croatici navodi se podatak da je papa Klement VIII 1598g., poslao istog tog fra Luku Jurišića da „uvede novi kalendar i ojača crkvenu organizaciju“, koji odabire Cernu kao središte tog djelovanja koje obuhvaća područje od Đakova do Nijemaca. Poslije fra Luke Jurišića, iako postoje zapisi o svećenstvu, dolaze nepoznati svećenici. Tako se navodi da u Cerni poslije fra Luke djeluje svjetovni svećenik, kojega čak i 1618g. spominju da se sastao sa biskupom Petrom Katićem, koji je tada vizitirao ovu župu. Iza ovog svećenika nekoliko godina službu vrši nepoznati franjevac, te se 1624g. za svećenika navodi Ivan, iz zagrebačke dijaceze, kojega hvale po dobrom poznavanju latinskog jezika te se posebno navodi da je podoban za vođenje latinske škole. Upravo se ovaj navod kojega Petar Masarechi, vikar koji je obilazio ovo područje, može uzeti za prvi spomen škole u Cerni. Vikar Petar Masarechi u obilasku ceranske župe 1623g., navodi kako ova župa ima 1600 katolika te da obuhvaća 6 sela: Gradište, Papražje, Šiškovce, Rožd, Prkovce i Retkovce. Od 1650g. u Cerni djeluje Nikola Ivanović, za kojega se tvrdi da je bio stariji svećenik te je umro do 1660g. Vikar Petar Nikolić u Cernu dolazi 1660g., obilazeći ova područja, te zapisuje da je ceranska župa povezana sa ivankovačkom, odnosno pretpostavlja da ceranci nisu u mogućnosti naći župnika te službu vrše ivankovački svećenici. Poslije 1660g. pa do oslobođenja ovih područja od turske vladavine nema više zapisa o crkvi i župi, ali budući da se odmah po oslobođenju navodi da Cerna ima svoju župu te se crkva Mihaela Arkanđela navodi kao jedina dobro sačuvana crkva na ovom području, crkva sv. Dianeša u Babinoj Gredi, crkva na starom županjskom groblju te crkva u selu Rožd (Retkovačko staro selo) se navode ali su u jako lošem stanju te se u njima rijetko ili nikako ne služi. Župa Cerna nakon velikog rata za oslobođenje Ovi krajevi pred kraj turskog gospodstva su pretrpjeli velika razaranja raseljavanja, mnoge crkve nestaju, mnoga sela se raseljavaju, ali za Cernu govore da je bilo najjače kršćansko naselje na obali Biđa. Crkva nakon povlačenja turske vojske, 1692g., se obnavlja, stavlja se novi krov te nakon 1700g. potpada pod franjevački šarengradski konvent. Župa Cerna potpada pod Vojnu Krajinu, od 1708g. župom upravlja fra Brno Soljanin. Godine 1725. župa se preuređuje, te od dotadašnjih sedam naselja ostaju samo 4, odnosno, Cerna, Gradište, Šiškovci i Retkovci. Posjet vizitatora u ime pečuškog biskupa (1729g.) U ime pečuškog biskupa 20. lipnja 1729. obilaze župu Cerna kanonik Gabrijel Bačić i Andrija Natali, župnik u Nijemcima i ujedno vanjski vikar, a oni su između ostaloga zabilježili i slijedeće: Župska crkva posjeda Cerne, između rijeke Bosuta i Biđa s filijalama u Gradištu, Retkovcima i Šiškovcima, nalazi se pod vlašću Ratnog vijeća. Na kraju brda bila je nekad sagrađena velebna crkva od pečenih opeka, posvećena u čast sv. Mihovilu Arkanđelu, ali ju je zub vremena porušio s jedne strane, udaljena je od sela talijansku milju, a što je od zidova ostalo pokriveno je ujedno sa svetištem daskama, te još i danas stoji. U njoj je samo jedan žrtvenik, bez slike ikakvog sveca, no postoji konsekrirani (posvečeni) prenosni oltar i ima druge svete predmete (Ara in hac unica ullius sancti imagine, portatili tamen consecrato, et alio sacro ornatu est provisa). S.Sršan prevodi : U njoj se nalazi jedan oltar izrađen seljačkim načinom, jednostavno iz drveta bez ikakve slike, ali ima posvećen portal i druge potrepštine . Josip Plavšić tvrdi da izraz „portal“ ovdje ne bi odgovarao jer on znači arhitektonski ukrašena glavna crkvena vrata. Josip Brusztle za vizitiaciju iz 1729g. navodi: Zvonik je od drveta, pokriven daskom, a ima zvono posvećeno od bosanskog biskupa Đure Patačića. Groblje je podignuto uz rijeku Bosut, koljem dobro ograđeno. Kao nadarbinu (op. a. svećenićka povlastica) ova crkva je imala livadu od pet kosaca. Onda je župom upravljao otac Luka Jeić iz Nijemaca( a Nemci), reda sv. Franje, iz šarengradskog samostana, koji je prvi u ovom mjestu vršio pastoralnu službu. Župska je rezidencija na brežuljku pokraj crkve, u istoj ogradi, sagrađena od drveta i njim pokrivena, ima 3 sobe, staju, podrum, itd. U kanonskoj vizitaciji, 20. 6. 1729. stoji zapisano da je crkva sv. Mihaela na brdu, jednu talijansku milju od sela. Ima jedan drveni oltar, zvono posvećeno od Đure Patačića (bosanskog biskupa). Groblje je uz Bosut. Ima 380 duša. Ova vizitacija se navodi kao prva službena iza odlaska Turaka. Posjeta biskupa i vizitacija župe 1755g. Juraj Klimo pečuški biskup, obilazeći 1755. ove krajeve prispio je 13. rujna u Cernu, o kojoj piše ovako: Crkva je u davnini nad opkopom (super fossato), a što S.Sršan prevodi: iznad nasipa podignuta od čvrste građe, a sa stropom od dasaka, obojenim raznim bojama, dobro sačuvana, isto tako dobro opskrbljena. Ima 3 žrtvenika (oltara), ukusno izrađena tokarskim radom i oslikana različitim bojama, sa čvrstim menzama. Veliki je oltar sa spomenutim zaštitnikom (sv. Mihael), sa strane evanđelja sa slikom Kraljice neba na nebo uznesene, sa strane poslanice sv. apostola Šimuna i Jude Tadeja. Tada je župom upravljao već četvrtu godinu o. Stjepan Brođanin, reda sv. Franje. Gotovo istim riječima opisuje to i zapisnik kanonske vizitacije. 1755. u kanonskoj vizitaciji piše da je crkva stara zidana, vrlo jaka, te da ima 3 oltara. Strop je ukrašen. Župna kuća u skandaloznom stanju, ako se ne popravi, urušit će se. Tri su filijale: Retkovci udaljeni 1,5 s., Šiškovci udaljeni 1 s., Gradište udaljeno 1 s. s drvenim crkvicama. 1757g. svjetovni svećenici preuzimaju župu od franjevaca 19. lipnja 1757. umro je posljednji upravitelj župe Cerna, redovnik franjevac Serafin Kašić. Iste godine u listopadu dolazi u Cernu biskupijski (svjetovni) svećenik Juraj Nikola Bišćan, porijeklom iz Osijeka. U maticama župe Cerna potpisivan je kao (Geor, ponekad Georgius Bischan) Đuro Bišćan. Teologiju je završio u Pečuhu te je 21.prosinca 1743. zaređen za svećenika, a u župu Cerna dolazi nakon što je službovao kao kapelan u Nijemcima. Službu župnika preuzeo je 23. listopada 1757. Ovdje je službovao samo 9 mjeseci, te je umro u Cerni 19. srpnja 1758. g. u četrdesetoj godini života. Pokopan je u crkvi. Dr. Stjepan Sršan u Diakovensia 1993. donosi stanje u župi Cerna iz 1755.g. Navodi se da Cerna ima filijale Gradište, Retkovce i Šiškovce. Ukupan broj katolika je 2709. Upravitelj je župe Josip Skočelić s jednim kapelanom . Isti autor spominje ga i pod imenom Matija Skačelić. Crkva u Cerni kako se navodi sagrađena je od čvrstog materijala, ojačana cementom, pod svodom, pokrivena daskama, ali je vrlo tijesna za puk i krov je loš. Ima jedan drveni zvonik već ruševan, te vrlo slab inventar. J. Brüsztle na drugom mjestu piše da je 1758. došao u Cernu Matija Skačelić, rođen u Vinkovcima 1729., studirao u Pečuhu, zaređen za svećenika 1756.,te da je umro u Cerni 1773. u 45. godini života . Josip Plavšić, proučavajući župske matice piše: vidimo da je od 1758. - 1773. u Cerni je bio administrator župe Matija Skočilić. Njegovo prezime i ime kod raznih autora zapisano je sa malim razlikama: Matihas Skrescich u mašinski tipkanom rukopisu iz Biskupskog ordinarijata u Đakovu, a po svoj prilici djelo Emerika Gašić, te stoji godina 1757 - 1773. 1758. Župnik Živko Kalajdžić piše Matija Skocsilics (Skočilić), župnik. Pustinjaci 1767g. U popisu pustinjaka koji su oko g.1767. živjeli u pečuškoj biskupiji, spominje se također i u ovoj župi jedan redovnik. Kod retkovačke je crkve, filijale ceranske župe, Matija Domčević iz Borovca u blizini Gradiške, obučen dozvolom pokojnog izvanjskog vikara Ivana Penića i ovdje uveden 1759. Živi od rada svojih ruku i milostinje vjernika, a dok služi ceranskoj crkvi prima hranu od župnika. Živi uzorno, potreban je za čuvanje kapele i posluživanje ceranskoj crkvi, koju je svojim nastojanjem i trudom velikim djelom podigao, te se i sada marno za nju brine. Ujedinjenje bosanske i srijemske biskupije i daljnje vizitacije župe Cerna U kanonskoj vizitaciji od 24. 7. 1782g. navedeno je crkva zidana, ali iznutra je slabo uređena te da krov ima rupa i prokišnjava. Crkva može primiti 300 osoba, nema orgulja a ima propovjedaovnicu. Krstionica je na desnoj strani pokraj oltara Majke Božje. Glavni oltar je sv. Mihaela, ima zidani žrtvenik, zatim desno oltar B.D.Marije, a lijevo sv.Šimuna i Jude Tadeja. Nema ispovjedaonice, te se ljeti ispovijeda oko crkve, a zimi u sobi. Sakristija je na desno u ruševnom stanju a zvonik je drveni sa 2 zvona. Postoji i treći zvonik koji se nalazi pored crkve obješen na gredama. Stoji i napomena: „Crkva se treba graditi nova, ili stara proširiti. U međuvremenu treba ju opravit“, što tadašnji župnik, Vinko Umiljenović, i čini, crkvu produžuje i povisuje te presvodi sa zidanim svodom. Spominje se i vjerski nemar. Vizitacija iz 1782g. biljeći da župa ima 3132 stanovnika. Župna je kuća drvena, sagrađena per modum castelli u međurječju Biđa i Bosuta. Trula je iznutra i izvana, 3 sobe prema zapadu, 2 prema istoku, između njih kuhinja i uz nju smočnica i onda podrum, a nad njim 2 sobice. Prema istoku od podruma je vrt. Domaći vrt je prema istoku kraj vrata kud se ide u crkvu. Ima loza, drveća, od dvorišta do crkve je voćnjak i u dvorištu 2 hambara. Kanonska vizitacija 22. 09. 1812g. donosi: : u Cerni je crkva zidana 13,5x4,5. Gore ima strukturu, popločena ciglom, pokrivena daščicama. Ima troja vrata, veća su prema zapadu, manja prema jugu a treća na sakristiji prema sjeveru. Izvana ima zidane stupove, koji podržavaju grede. Nešto je uzvišena nad rijekama Bosutom i Biđem. Ima 6 prozora, 3 oltara, propovjedaonicu, klecala, kor, orgulje. Josip Plavšić navodi da je ovo prvi put da se spominju orgulje u ceranskoj crkvi. Pod korom na desno je krstionica, na lijevo Božji grob. Crkvu je blagoslovio nakon obnove Stanković 29.9.1786. Krstionica je zidana. na glavnom oltaru je pečat biskupa Klime, drven je, razmjeran širini i visini svetišta. Na lijevo i desno su okrugli stupovi oslikani i posrebreni sa slikama sv. Trojstva. U sredini je slika sv. Mihaela. Ima 6 svijećnjaka. Drugi je oltar B. D. Marije sa slikom, sa pečat biskupa Berenya u ime Cienfuegosa kardinala i pečuškog biskupa. Prigodom vizitacije pečat je obnovljen. Treći oltar, ovome simetričan, sv. Šimuna i Jude sa pečatom biskupa Klime. Ispovjedaonice su dvije sa desne i lijeve strane oltarima i klecalima. Sakristija ima pod te se u njoj nalaze ormari sa crkvenim priborom : 3 kaleža, monstranca, ciborium, 2 fine kazule, crvena i bijela. Osim toga ima još 6 lijepih kazula, 3 plave te 1 crna, 2 malo starije, 2 plašta i dalmatike razne boje. Toranj ima crveno obojenu kupolu sa 3 zvona, 288,52 i 50 libr. Za zvonjenje se plaća 10 groša. Ako zvone 2 manja zvona, ne plaća se ništa. Župni dom se gradi za vrijeme svećenika Stjepana Tadijanovića (1823.-1831g.) koji, uz neke nadogradnje i preinake služi svojoj svrsi i do danas. Godine 1882. u školskoj spomenici ima podatak da su nabavljene orgulje te da su na Veliku subotu prvi puta su zasvirale u crkvi. Dozvolom Nj. preuzvišenosti biskupa Strossmayera održavana je sveta misa staroslavenskim bogoslužjem na dan sv. braće Ćirila i Metoda dne 5. srpnja 1882. Narod je oduševljeno taj svečani dan proslavio. Školska mladež je u crkvi pjevala pri sv. misi. Zanimljivo je da kanonske vizitacije 1913g., 1923g. i 1931g. su jako kratke i samim tim donose jako malo korisnih informacija. Tako se navodi broj nekatolika, stanje orgulja i imena župnika koji služe u vrijeme vizitacija. Veliko nevrijeme, gradnja novog zvonika i novih orgulja Ljetopisu župe Cerna donosi da 26. listopada 1927g. se podigao se strašan ciklon kakav u ovim krajevima još nije bio, te da je nanio veliku štetu u poljima i selu te da je led koji je padao porazbijao gotovo sve prozore u Cerni i okolici. Navodi se i kako župnik Stjepan Holub dugo planira završiti radove na nedovršenom crkvenom tornju crkveni te da bi nabavio i veća crkvena zvona. U lipnju 1928. pristupilo se popravku crkve i dovršilo krajem srpnja, ali samo djelomično i neukusno, a krivnjom građevinske sekcije i graditelja Degna iz Vukovara. Nacrt i troškovnik bio je površan i manjkavo, te je prema tome i nekvalitetno odrađen posao, no nabavljena su 2 zvona, manje teško 267kg i veće od 745kg iz Ljubljanske tvornice. 13. svibnja 1931g. odstranjene su sa kora stare orgulje, a stavljen harmonij iz Božjeg groba, nabavljen još 1907g. Gradnja kapelice na Dobroj vodi Povodom 1500 godina Efeškog koncila, na kojemu je Majka Božja proglašena Bogorodicom (14. i 15. kolovoza) po naredbi sv. Oca pape, sve župe u kojima se nalazi proštenište u čast Majci Božjoj mora održati i Euharistijski kongres. Tako da se u krenulo u obnovu prošteništa u čast Majci Božjoj na „Dobroj vodi“ u Cerni, kamo već 50 godina narod pohodi te svjedoči mnoga ozdravljenja. Navodi se da se stara kapelica srušila te je zamijenjena novom, bunar se produbio te izradio „mostić“. Za zidara se spominje Marko Kulić iz Cerne. Par izvještaja iz novinskih publikacija tog vremena: "Hrvatska straža" 1931.g. donosi izvještaj župnika Stjepana Dragašević iz Cerne o proslavi godišnjice (1500.) Efeškog sabora (431.). 14. i 15. kolovoza bili su za župu Cerna dani izvanrednog slavlja. Već uoči Velike Gospe popodne dolazile su procesije u velikom broju iz susjednih župa : Bošnjaka, Županje, Gradišta, Štitara, Retkovaca, Ivankova, Privlake, Rokovaca i Andrijaševaca sa svojim svećenstvom i zastavama, a tu su i vjernici iz filijale Šiškovci. Poslije obavljene večernje u 5 sati formirali su se vjernici po župama i u velikoj procesiji pošli na "dobru vodicu" gdje je podignuta nova kapelica na čast Majci Božjoj. Ovdje je najprije domači župnik održao prigodnu propovijed, a zatim je po preč. g. msgr. Galoviću, dekanu, blagoslovljena kapelica i kip Uznešenja Majke Božje. U 9 sati izloženo je Sveto Otajstvo do ponoći, a zatim je održana ponoćka. Mnogo se vjernika kako navečer, tako i sutradan ujutro ispovjedilo i sv. pričest primilo. Sv. mise redale su se od 6 sati svaki sat sve do svečane u 9 sati, koju je, kao i propovijed služio uz veliku asistenciju preč. msgr. i dekan Galović. Iza toga slijedila je teoforička procesija na kojoj je bilo najmanje 3000 duša. Popodne poslije večernje završila se proslava sa igrokazom (u župnom dvorištu) "Čudo Lurdske Gospe", kojega su lijepo odigrali "Branimirovci" iz Bošnjaka. S tom uspjelom proslavom pokazalo se, da je u našem narodu još žive vjere, samo ju treba od vremena do vremena probuditi. "Vinkovački tjednik" 25. 7. 1934. donosi: Na istočnoj obali našega "Bosuta", koji teče kroz naše selo pronađen je prije 50-60 godina izvor, koji jednom uvalom teče u Bosut. Na izvor su naišli ljudi, koji su svoju zemlju imali u neposrednoj blizini, pa su se tim izvorom služili prilikom svojih poljskih radova. Višegodišnjom su uporabom te vode došli do spoznaje da se ćute neko zdraviji i svježiji. Kasnije se vodom iz potočića počelo služiti i pučanstvo, koje nije svoje posjede imalo u blizini potoka. Pučanstvo je pilo tu vodu, umivalo se, a počeli ju upotrebljavati i višegodišnji bolesnici našega sela, od kojih su mnogi ozdravili, te se izvoru počela posvećivati veća pažnja tako, da je izvor dobio konačno ime "Dobra vodica". Godinama proširena je vijest o ljekovitosti "Dobre vode" na sve strane, te je svijet na istu hodočastio dovažajući bolesnike. Svojevremeno sazidana je na "Dobroj vodici" mala kapelica novcem, koji je svijet darivao u obliku "lemojzije" i doprinosima bolesnika, koji su od vode ozdravili. U narodu je poznato, da je od ove vode osim ostalih ozdravila jedna djevojka iz Vukovara, koja godinama nije mogla hodati, pa neki Bosanac, muslimana, koji je godinama trpio od besanice. Ovaj musliman molio je da mu se javi ako bi se na izvoru što gradilo tako, da i on uzmogne doprinijeti svoj obol iz zahvalnosti na ozdravljenju. Za vrijeme Khuenovog režima (1883 - 1903) istražila je stručna komisija vodu izvora i nakon što je ustanovljena njena ljekovitost, podvostručio se broj hodočasnika... Kronološki popis svećenika u Cerni (podatke prikupio župnik Josip Plavšić) Prije župnih matica : 1332. Svećenik Toma 1597. Fr. Luka Jurišić 1624. Ivan Horvat 1656. Don Nikola Ivanović 1708. P. Bernadin Prema župnim maticama : 1725. Fr. Lucas Jelić a Nemci 1730. p. Martin Borovicza 1733. Fr. Franciscus a Baja 1735. Fr. Blaž Abramović 1736. Fr. Lucas a Nemci 1736. Fr. Grga Gašparović 1739. Fr. Nikola Leović 1741. Fr. Grga Gašparović 1742. Fr. Augustin a Ceszlakovczi 1747. Fr. Augustin a Vellika 1749. p. Nikola Chiurich 1751. p. Blaž Busnovglievich 1752. Fr. Stephanus a Brod 1756. Fr. Gašpar Kolčić 1756. Fr. Franciscus a Požega 1757. Fr. Andrija Lužančević 1757. Đuro Bischan (Biščan) 1758. Matija Skocsilics 1765. Matija Kolesarić 1773. Stjepan Lipljanić 1774. Vinko Umiljenović 1812. Tomo Porcsić, prepošt B.D.M. 1823. Stjepan Thadijanović 1832. Ivan Spaics 1838. Adam Critics, administrator 1839. Šimun Liposyak 1851. Ivan Ferber, adm. poslije župnik 1864. Mijo Adamović, adm. 1866. Mijo Anaković 1887. Stjepan Anšić, od 1898. dekan 1913. Krunoslav Holub 1929. Stjepan Dragašević 1938. Živko Kalajdžić 1960. adm. u zamj. Antun Kolarević, Rokovci 1961. adm. u zamj. Antun Jarm, Rokovci 1962. adm. u zamj. Antun Jarm, Rokovci i Ćiril Kos (18.4.1962 do 24.4.1962) 1963. Ivan Janeš, adm. poslije župnik i dekan 1972. Vjekoslav Harapin, župnik i dekan 1981. Josip Plavšić, župnik 1998. Ilija Aračić, župnik Karo on "RAG" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=85#post-1117 Fri, 04 Jun 2010 13:07:47 +0000 Karo 1117@http://cerna-online.com/bbpress/ pitanje za znalce... prije par godina, dok sam bio VD u ekoloskoj udruzi, jedan od projekta je bio skidanje 2 radioaktivna gromobrana (koji su trebali biti povuceni iz upotrebe 1. 1. 2005., uz prijetnje visokih novcanih kazni)...iako planirano, zbog tehnickih problema skinut je samo gromobran u dvoristu bivse "Gordane", dok onaj na ekonomiji...nije (nisu najavili iskljucenje struje...stajaznam)...uz obecanje da ce uskoro biti i taj rjesen... e sad, kako ja ne zivim vise u Cerni, ako netko zna, da li je taj drugi rjesen???? Napominjem, odnosno citiram jednog duznosnika IRB-a : "Dobro je dok stoji! Ako padne, ljudsko zdravlje u krugu od par stotina metara moze biti ozbiljno ugrozeno"... Pa e'o ako ko zna...nek javi... ako koga zanimaju informacije, voljan sam napisati parsto rijeci-dvije... Corto on "Konacno: cerna.hr !!" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=59#post-795 Thu, 24 Dec 2009 17:24:05 +0000 Corto 795@http://cerna-online.com/bbpress/ Nakon duge i teške borbe, konačno sam ju zgotovio. Još ima nekih stranica gdje treba dodati sadržaj, i bit će nekih sitnih izmjena,al mislim da se stranica može pustit u rad. <a href="http://cerna.hr" rel="nofollow">http://cerna.hr</a> Karo on "Ime "Cerna"" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=54#post-676 Wed, 16 Dec 2009 10:26:20 +0000 Karo 676@http://cerna-online.com/bbpress/ (da malo potaknem raspravu...) Nekoliko teorija o nastanku imena "Cerna": 1. A. Strmotić tvrdi da je na Gracu postojala tvrđava još u rimsko doba, koja je kasnije za "gospodaricu" imala neku zlu, "crnu" ženu, pa od toga nastaje naziv "Crni grad" (Cerni grad)... 2. S. Sevald također tvrdi da ime Cerna dolazi od "Crni grad" ali da je utvrda taj naziv dobila budući da je bila izgrađena od hrastova koji vremenom pocrne... 3. S. Pavičić spominje hrastove, ali da je Cerna dobila naziv od hrasta cera, kojeg je na obalama Biđa i Bosuta bilo u izobilju... 4. u raznim spisima nepoznatih autora donose se izvedenice iz lat. riječi cerno, cernere - vidjeti, opažati (što potkrepljuje teoriju o rimskoj tvrđavi), V. Klaić također navodi cernere (razlučiti, razdvojiti - opkoliti...) 5. budući da je slavonska ravnica bila pretežno močvarno područje, jedna od teorija donosi izvedbu iz naziva "crna voda"... također, vidio sam staru kartu gdje je ucrtano naselje na mjestu današnje Cerne pod imenom "Garra" - greškom autora (za Gorjane se smatra da su se nekad zvali tim imenom) ili jednostavno prijevodom rijeći "Crn, Crna"? ajmo...mišljenja, komentari, kritike, ... spy on "Poplavljeni kanali" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=84#post-1097 Mon, 31 May 2010 14:58:04 +0000 spy 1097@http://cerna-online.com/bbpress/ Evo samo slike ulice Antuna Mihanovića, inače ulica je poznata pod nadimkom Bara, a dolje možete vidjeti zašto. <a href="http://img263.imageshack.us/i/dsc00037qfs.jpg/" rel="nofollow">http://img263.imageshack.us/i/dsc00037qfs.jpg/</a> <a href="http://img266.imageshack.us/i/dsc00036ev.jpg/" rel="nofollow">http://img266.imageshack.us/i/dsc00036ev.jpg/</a> <a href="http://img19.imageshack.us/i/dsc00035op.jpg/" rel="nofollow">http://img19.imageshack.us/i/dsc00035op.jpg/</a> Ovo je danas slikano, a na gradištanskoj stranici kišu javljaju slijedećih 7 dana, tako da??? Karo on "Povijest Cerne" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=83#post-1096 Mon, 31 May 2010 06:33:37 +0000 Karo 1096@http://cerna-online.com/bbpress/ Povijest ovoga područje je puno starija od samog spomena imena (temu koju smo dosta kvalitetno obradili u prošlom „topic“-u)… Nažalost, zbog same prirode „panonske Mezopotamije“ odnosno, panonskog interamnija (porječje između Drave, Save i Dunava), arheološki ostaci su rijetki, prvenstveno zbog nedostatka kamena na kojemu bi se očuvali eventualni tragovi, ali i zbog čestih sukoba, migracija, te, u novije vrijeme, i zbog nezainteresiranosti (i pomanjkanja sredstava) za istraživanja ovog područja. O prapovijesti, bez većih istraživanja, može se reći vrlo malo, osim nagađanja da, ovo nekad močvarno područje, nastanjuju narod sopotske i/ili vučedolske kulture. Zbog samog položaja Graca, najznamenitijeg djela Cerne, na samom ušću Biđa u Bosut, znanstvenici pretpostavljaju da upravo taj „poluotok“ predstavlja idealno mjesto za razvoj neolitske kulture koja obitava u sojenicama, pružajući stanovništvu prirodnu zaštitu od neprijatelja. No, bez materijalnih dokaza, sve stoji na pretpostavci. Kao prvi „civilizirani“ narodi na ovom području se spominju Iliri, odnosno neki od Ilirskih plemena. Za nas posebno zanimljiva grupa plemena su Panoni (iz imena zaključujemo da nastanjuju Panonsku nizinu). Povjesničari Panone djele na: 1. Breuci 2. Andizeti 3. Kolopijani 4. Amantini 5. Skordsici Važno je reći da ova plemena nisu postojala „istodobno“, odnosno, utjecajem drugih naroda, ratova, migracija, moć i sastav (ali i područje) se mijenjalo tokom povijesti. Za Amantine se smatra da su najstarije pleme od nabrojanih, a za Skordiske se smatra da su najmlađe ali najmoćnije pleme no ne samo Ilirske nego i Keltske krvi. Breuci su poznati po „Velikom Ilirskom ustanku“ (6g.-9g.), kada Baton Breučki i Baton Dezidijat, zbog sve većeg rimskog poreza te sve češćeg novačenja ilirskih mladića u rimsku vojsku, pokreću tzv. „batonski rat“ te kod Vuke zadaju najveći poraz Rimu još od vremena punskih ratova. Važno je napomenuti da, ukoliko je ispravna teorija o rimskoj tvrđavici na Gracu u Cerni, za vrijeme ovog sukoba ona je najvjerovatnije napuštena i uništena. Iliri nisu uspjeli osvojiti Cibaele, ali područje Cerne je bilo „pod pobunom“. Rimljani uz pomoć Tračana guše ovaj ustanak te Breuci kao miješaju sa drugim plemenima (nastaju Ozerijati, Kolopijani i Varciani). Nekoliko teorija da naziv „Brčko“ potječe upravo iz Breuka. Karo on "Geotermalni izvori..." http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=82#post-1089 Sun, 30 May 2010 05:57:27 +0000 Karo 1089@http://cerna-online.com/bbpress/ <a href="http://vinkovci.com.hr/vinkovci/hrvatska/babina-greda-islandani-ulazu-u-babogredske-toplice/" rel="nofollow">http://vinkovci.com.hr/vinkovci/hrvatska/babina-greda-islandani-ulazu-u-babogredske-toplice/</a> daklem, postoji sansa da se u B.G. ulozi 200mil. ojra nebil' se iskoristavao obnovljivi izvor energije...nadam se da ce u skorije vrijeme biti i realizacija tog projekta, ali i da ce nekome u Cerni doci u glavu da i mi raspolazemo geotermalnim izvoristem slicnih energetskih osobina... nevjerovatno mi je da nitko nije potegao to pitanje, u onom (rekao bih jako lose i manjkavo napisanom te preskupo placenom) "Programu ukupnog razvoja": (http://cerna.hr/wp-content/plugins/download-monitor/download.php?id=pROGRAM-UKUPNO-RAZVOJA.doc..doc) geotermanli resurs se niti jednom rjecju ne spominje... a u Babinu Gredu ce ulozit 200mil. eura... ... fala jos jednom bivsoj "upravi"...doduse, ni sadasnja jos nije potegla to pitanje.. Karo on "Cerna na Wikipediji..." http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=81#post-1075 Tue, 25 May 2010 19:01:00 +0000 Karo 1075@http://cerna-online.com/bbpress/ ...je u katastrofalnom stanju...ako je kome barem malo stalo do prezentacije sela/opcine u gospodarske/turisticke/neke druge svrhe, ovo je "internet-mjesto" odakle treba krenuti sa predstavljanjem... za one koji jos uvijek neznaju sto pricam (sram vas bilo), radi se o najvecoj svjetskoj enciklopediji svega i svacega... e'o sto je do sada tamo : <a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Cerna" rel="nofollow">http://hr.wikipedia.org/wiki/Cerna</a> ...ako se pokaze volja (mogu ja to sam, al' necu, nema smisla....) da oformimo neko nevladino, nepoliticko, neudruzno, nesveononegativno, drustvance koje ce se uhvatiti piskaranja za wikipediju o temi Cerna, ja sam takodjer zainteresiran da se aktivno ukljucim...kolicinu materijala o Cerni, u mom posjedu, mislim da nitko nema...i voljan sam (volonterski, bez naknade, naravno) podjeliti sa cijelim svijetom ako se skupi jos par ljudi...kvragu, ak' treba, i organizirat cu sve... spy on "13. primirje?" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=80#post-1052 Wed, 19 May 2010 20:43:37 +0000 spy 1052@http://cerna-online.com/bbpress/ Nekoliko sam puta čuo za to. Što je to i kakve veze ima sa Cernom? ceranac89 on "Cerna - selo na koliko rijeka?" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=61#post-804 Fri, 25 Dec 2009 11:59:16 +0000 ceranac89 804@http://cerna-online.com/bbpress/ Evo jedna,po meni, zanimljiva tema o kojoj bi se dalo raspravljati. Mnogi govore da je na 3 rijeke samo,neki pak da je na više a vidim i da je Corto stavio da je na čak 4 + krajc kanal. Sad me zanima kako se ustvari vodi? Na koliko je službeno rijeka Cerna? nena on "vic do vica - veselica" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=68#post-949 Wed, 06 Jan 2010 16:03:49 +0000 nena 949@http://cerna-online.com/bbpress/ evo vidim u hodu raznoraznih tema, nema viceva, pa evo otvaram novu temu VIC DO VICA - VESELICA, da malo okrenemo i veseliju stranu ovog našeg života. pozdrav svima , izvolite . 1. Mali Ivica je silno želio 100 EUR-a. svaki dan je molio boga da mu ih pošalje, ali nikako da stigne. odluči on poslati pismo, no na pošti nisu znali što bi sa pismom upućenom bogu, pa su ga poslali u vladu. Jadranku je dirnulo pismo i odluči poslati Ivici 5 eur-a, jer što će malom Ivici 100 eur-a. i dobio Ivica 5 eur-a, oduševio se odgovorom i odluči poslati pismo zahvalnosti: - dragi bože, puno ti hvala što si mi poslao lovu. samo molim te nemoj više slati preko vlade, jer su lopine maznule 95 eur-a. tvoj Ivica. Corto on "Pijac: prodajem fotoaparat" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=11#post-95 Wed, 16 Jul 2008 14:02:11 +0000 Corto 95@http://cerna-online.com/bbpress/ Evo prodajem Olympus FE-310 ( 8 megapixela, 5x optički zoom), potpuno novi, sa garancijom, za 700 Kn ( u trgovinama oko 1000 Kn ) ili mjenjam za neki mobitel ( novi!! ) cerna on "Mostovi" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=78#post-1035 Sun, 18 Apr 2010 17:52:32 +0000 cerna 1035@http://cerna-online.com/bbpress/ Radim jednu prezentaciju o ceranskim mostovima za školu i sada kad sam skoro gotov imam problem. Poslužio sam se onim tekstom na cerna.hr o mostovima i primjetio da zapravo nedostaje jedan most. Nabrojani su slijedeći: Željeznički, Ciglanski, Pilanski, Most u centru sela, Grobljanski, Most na Blatima, Lovački, Jeklov most, Most na Zvjezdari i Zemljani most na Bitulji. To je 10 mostova, i sada na kraju teksta piše citiram: "Uvijek se spominje da Cerna ima dvanaest mostova, a zbog svojih tokova i mostova prozvana je Slavonska Venecija. Gdje je onda taj dvanaesti most? Niže mosta na Zvezdari postojao je još jedan drveni most koji se urušio i prije puno godina nestao u vodama Bosuta. Stariji mještani ga se sjećaju, oni su mi to ispričali, a ja zapisala da se ne zaboravi." Kaže da je to dvanaesti most, ali nedostaje jedanaesti, gdje je on? Karo on "Pol'ticari" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=79#post-1037 Sun, 25 Apr 2010 10:57:07 +0000 Karo 1037@http://cerna-online.com/bbpress/ Cujoh da je juce (24.04.) teta premijerka bila u Cerni posadit neko drvo? Di su vijesti? Di su volovi te janjci na okretanje? Di je ples i veselje? Any info? ante12 on "DISCO CLUB TANGO&CASH CERNA MIROSLAV ILIC 14.5.2010" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=77#post-1034 Thu, 15 Apr 2010 11:36:53 +0000 ante12 1034@http://cerna-online.com/bbpress/ -GOST VEČERI MIROSLAV ILIĆ(14.5.2010) -ULAZ 70Kn -KARTE U PRODAJI OD 20.4.2010 -KONTAKT BROJ:0994155424 Karo on "Ekologija" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=76#post-1031 Thu, 08 Apr 2010 06:50:44 +0000 Karo 1031@http://cerna-online.com/bbpress/ ...pokusat' cu da ne spamam... Ovako, nagovorise me da ponovno otvaram stare rane (heh), pa tako dobijo zadatak da ispitam mogucnost osnivanja...hmmm...neku vrstu neformalne udruge (daklem, ne udruge koja ce biti na teret drzavi, zupaniji ili opcini, cak i bez naziva "udruga") koja bi djelovala vise informativno po pitanjima ekologije, ekoloske poljoprivrede, proizvodje, propisa, krsenja istih i sl., na razini zupanije (mozda cak i na razini Slavnonsko-Baranjske regije)... pa me zanima misljenje svekolike cerna-online.com populacije :) te eventualna zainteresiranost... vise info ako se tema pokaze "plodna" te kad uhvatim malo vise vremena (vikend, nadam se...) ZAX on "HOT EASTER PARTY "CAFFE BAR CROATIA"" http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=75#post-1024 Thu, 01 Apr 2010 11:06:32 +0000 ZAX 1024@http://cerna-online.com/bbpress/ HOT EASTER PARTY DJZAX LIVE MIX Dance Music VIDEO ZID DANCE FLOOR LIHGT SHOW HIGHT BASS BLACKY 6Kn GEMIŠT 6 kn BAMBUS 7kn JUICE - VOTKA 9 kn OSTALE CIJENE PIČA SU U SKLADU SA KRIZOM U ZEMLJI. (BEZ HARAČA); NEDJELJA 4.04.2010 G.U.N SECURITY TRENUTNO NAJŽEŠČI PROVOD U OKOLICI..! ;) "CAFFE BAR CROATIA ŠIŠKOVCI" <a href="http://www.facebook.com/profile.php?ref=profile&id=1315558089#" rel="nofollow">http://www.facebook.com/profile.php?ref=profile&id=1315558089#</a>!/event.php?eid=104968022873672&ref=mf Karo on "Novitet..." http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=72#post-1008 Mon, 08 Feb 2010 09:17:03 +0000 Karo 1008@http://cerna-online.com/bbpress/ za one koji neznaju, Corto nam se ponovijo u sina pa e'o, i ovim putom, cestitke i puno dobrih zelja... Karo on "Ajdmo..." http://cerna-online.com/bbpress/topic.php?id=74#post-1015 Thu, 04 Mar 2010 19:35:29 +0000 Karo 1015@http://cerna-online.com/bbpress/ ...prije NG smo pokrenuli te obradili dost' zanimljivih tema vezanih uz selo veselo, pa e'o...ja sam se skuliro, rjesio hrpe obaveza, NISAM se odmorio :), i tako to, pa ak' bude zainteresiranih, ajdmo jope... moram rec' da me je dosta ljudi ugodno iznenadilo, pitali me kad cemo se opet raspisat, pa e'o da ih ne razocaram...al' volio bih da i oni pridonose, barem zapitkivajem :)...